Luke 19

Yesu ilâ Sakai ne luma ilo

1Yesu iyoka ilâ pa Jeriko lawea ilo, ŋineŋga itu ikatona nzâla kilo ipole lawea ku ilâ.

2Aku tamâta toŋge imo lawea ŋinde, i ŋa tu Sakai. I uru ikai poe panzi tamâta ŋinde siveta wurâta pa Rom ŋana mbumbu kaiŋa kâ. Mine kala i imo itogo mbaliŋa warika mine. 3Tamâta ŋinde ilo tu ma ilâ imora Yesu. Andeta kinzi tamâta rârâ nde soka kuku Yesu silâ, aŋga Sakai nde tamâta kie mbwana-mbwana nâ. Mine kala ikura tu imora Yesu, ande tia. 4Tia ku Sakai ipalilu imuŋga panzi ŋgu ŋalae ŋinde ilâ, aku ikâki kâi ŋalae toŋge ŋana imora Yesu kâ. Isama tu Yesu ma iyoka nzâlani ndaina imâ.

5Yesu nde iyoka imâ ku ipâŋga nia ŋinde lâ, ŋineŋga imandi ku mata kâki itandea kâi ŋinde, aku ipai Sakai tu, “Sakai, kundue kumâ walele nâ, ŋana tu ŋine kari naŋa ma amo kuno lâ noko ne luma ilo.” 6Aku Sakai nde indue imâ walele nâ, aku ilo indeka ndo. Aku ikai Yesu silâ pa i ne luma. 7Andeta kinzi tamâta rârâni simora ŋine, ŋineŋga siporo imâ warakanzi nâ ŋgininzi mine tu, “Opopo, i ilâ imo kiesaka tamwata ne luma ilo!”

8Aku Yesu ku Sakai rua nde silâ luma ilo. Ŋineŋga Sakai imandi, ku ipai Maro Ŋalae mine tu, “Maro Ŋalae, kuloŋo ŋga. Kala ŋine naŋa ma awae naneŋgu mbaliŋa rârâni apu pwataki mo rua, aku ma toŋge alanzi sugorai tamwatanzi. Ambo naŋa muŋga alaŋe tamâta toŋge ku apanawe i ne kelekele toŋge, ande naŋa ma akatu kelekele ŋapa ilâ papa kilo.” 9Ŋineŋga Yesu itu lâ kawa ku ipai tu, “Ayo, tamâta ŋai nde Abraham ne vâsa mao! Aku lâ ŋine kari, ande Maro Kindeni izavaru kiesaka piti lâ kinzi tamâta uru simo luma ŋine tininzi marumbu lâ. 10Ŋana tu naŋa Tamâta Natu amâ tu aroto ŋananzi tamâta ŋinde sisapiri lâ kala sizizâla ŋana nzâla kâ, ŋana akainzi piti lâ kondoma ilo. Aku kinzi ma simo vianzi mine ku simo nâ.”

Ŋgua tambirâŋa ŋananzi wurâta tamâta saŋao

11Yesu imo Jerusalem lawea tini laiti, kala iporo ŋgua ŋine panzi tamâta siloŋo lâ. Ande kinzi tamâta ilonzi patea tu Maro Kindeni ne zo ŋana ikai koipu lâ tâno kulu nde nao laiti ŋana ipâŋga kâ. Mine kala Yesu iporo ŋgua tambirâŋa panzi. 12Yesu itambira ŋgua mine tu, “Tamâta ŋalae toŋge itu ilâ pa nia malawae toŋge, ŋana kinzi tamâta ŋalaŋala ma sipatea i tu ipâŋga koipu ŋalae. Itu kinzi ma siveta mine, ŋineŋga ma itaulo imâ pa tamwata ne lawea kilo, ŋana ma ikai poe panzi ne ŋgu. 13I ne zo ŋana ilâ kâ nde ipâŋga lâ, ŋineŋga isarawanzi ne wurâta tamâta saŋao aku iwae mbumbu ‘gol’ panzi, kala sikai nenzi taitu-taitu. Aku ipainzi tu, ‘Miki kakai mbumbu ŋine, aku kalâ kaveta wurâta lâ tini lee, ikura lâ zo ndia naŋa ma ataulo amâ kilo.’ Iporo mine lâ, ŋineŋga ipilenzi ku ilâ.

14Andeta kinzi tamâta lâ i ne lawea ŋinde nde uru wisinzi nâna ŋana tamâta ŋalae ŋinde kâ. Mine kala sisupwanzi tamâta pinde sikai ŋgua silâ pa nia ŋinde tamâta ŋalae ilâ papa. Nenzi ŋgua nde mine: ‘Maka tinima pwâka tu tamâta ŋine ma ikai koipu ŋalae pama’. 15Andeta tia; kinzi tamâta lâ nia ŋinde nde sipatea i tu imo koipu ŋalae. Ŋineŋga itaulo imâ pa ne lawea kilo. Itaulo imâ ipâŋga lâ, ŋineŋga ipasupwa ilâ panzi ne wurâta tamâta muŋga iwae ne mbumbu panzi ŋinde tu simâ, ŋana i ma isama tu kinzi taitu-taitu sikai mbumbu kalulu ŋapia.

16Wurâta tamâta toŋge nde imuŋga panzi imâ, aku ipai tu, ‘Tamâta Ŋalae, naŋa aveta wurâta lâ noko ne mbumbu “gol” taitu tini, kala ŋine naŋa akai noko ne mbumbu “gol” kalulu saŋao pano.’ 17I ne tamâta ŋalae nde ipai tu, ‘Noko nde wurâta tamâta ara ndo; noko kuveta wurâta ara pâta pa naŋa. Noko muŋga pwatona kelekele mota mwata ŋine sondo; mine kala naŋa wurâta alano ŋana pwai poe panzi tamâta lâ lawea saŋao.’

18Ŋineŋga wurâta tamâta toŋge kala imâ, aku ipai tu, ‘Tamâta Ŋalae, naŋa aveta wurâta lâ noko ne mbumbu “gol” taitu tini, kala ŋine naŋa akai noko ne mbumbu “gol” kalulu lima pano.’ 19Aku i ne tamâta ŋalae ipai tu, ‘Mine kala naŋa wurâta alano ŋana pwai poe panzi tamâta lâ lawea lima’.

20Ŋineŋga wurâta tamâta toŋge kala imâ, aku ipai tu, ‘Tamâta Ŋalae, noko ne mbumbu “gol” taitu kala keno ŋai. Naŋa muŋga alita lâ lalava pinde, aku ao ndue ikeno. 21Naŋa aruru ŋanano, ŋana tu noko uru kalo sukâŋa ŋananzi tamâta tia ndo. Ambo kinzi tamâta pinde sio nenzi kelekele ndue keno, ande noko uru pwai kelekele ŋinde. Ambo tamâta pinde sipau kaniŋa vâsa lâ tâno ilo, ande noko uru kugona kâpwa ŋinde.’

22I ne tamâta ŋalae nde ipai tu, ‘Noko nde wurâta tamâta sakamao ndo! Ŋana noko tamwata ne ŋgua kâ, ande ma naŋa ao noko kulâ pa ŋgua nia. Oe, noko kusama tu naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋananzi tamâta tia, a? Aŋga noko kusama tu naŋa uru akai kelekele kinzi tamâta pinde muŋga sio ndue keno lâ, aku uru agona kâpwa kinzi tamâta pinde muŋga sipau, a? 23Ambo mine, ande ŋana sâ kâ ŋga noko ŋandai kuo naneŋgu mbumbu ilâ pinze ilo ŋga, a? Ambo noko muŋga kuveta mine, ande lâ zo ŋana naŋa ataulo amâ kâ, ande naŋa ma akura tu akai ne kalulu tona. Andeta tia.’

24Ŋineŋga tamâta ŋalae ipainzi tamâta simandi laiti ŋinde tu, ‘Miki kakai mbumbu ŋinde saŋe i, aku kalua tamâta ŋinde ne mbumbu saŋao keno papa.’ 25Andeta kinzi wisinzi motu ku siporo taulo tu, ‘Tamâta Ŋalae, i ne mbumbu saŋao nde keno papa lâ!’ 26Ŋineŋga tamâta ŋalae ipainzi tu, ‘Naŋa apaimi tu tamâta ea kinzi uru siveta wurâta ara pa naŋa, ande naŋa ma wurâta ŋalae alanzi kilo ŋana siveta kâ. Aŋga tamâta ea kinzi uru siveta wurâta ara tia pa naŋa, ande naŋa ma akai wurâta ŋinde saŋenzi. 27Aŋga naneŋgu kazâŋa tamâta ŋinde muŋga tininzi pwâka tu naŋa ma akai koipu panzi, ande ŋine nâ kakainzi kamâ ŋai, aku kapunzi pâta simâte lâ naŋa naoŋgu.’”

Yesu ilâ Jerusalem lawea itogo koipu ŋalae

Matai 21:1-9, Malaka 11:1-10, Yoane 12:12-19

28Yesu iporo ŋgua tambirâŋa ŋine marumbu lâ, ŋineŋga iyoka ilâ. Aku ikatona nzâla ikâki ilâ pa Jerusalem kâ. 29Ilâ lee ipâŋga lâ tuu toŋge, i ŋa tu Oliv Tuu. Tuu ŋinde ikeno lawea rua tininzi laiti, ŋanzi tu Betfasi lawea aŋga Betani lawea. Ŋineŋga Yesu isupwanzi pâri-tamâta rua silâ, aku ipainzi tu, 30“Miki rua kalâ pa lawea ndai ikeno naomi ŋinde, aku kalâ lawea ŋinde ilo. Ŋineŋga miki ma kamora ‘donki’ natu toŋge kinzi sisine lâ imandi. Tamâta toŋge muŋga isaŋona donki ŋinde kumbu, ande tia. Kayaule wâlo piti, aku kakai kamâ ŋai. 31Ambo tamâta toŋge ma ikasoŋami tu, ‘Ŋana sâ kâ ŋga miki rua kayaule donki natu ŋine, a?’, ande kaporo taulo papa tu, ‘Maro Ŋalae ne wurâta nde keno papa’.”

32Yesu isupwanzi rua silâ, ŋineŋga simora kelekele rârâni ikeno itogo muŋga iporo panzi mine. 33Siveta ŋana siyaule wâlo piti lâ donki tini, andeta donki ŋinde ne katonâŋa tamâta nde simâ ku sikasoŋanzi tu, “Ayo, ŋana sâ kâ ŋga miki rua kayaule donki natu ŋine, a?” 34Aku kinzi rua siporo taulo tu, “Maro Ŋalae ne wurâta nde keno papa.”

35Ŋineŋga kinzi rua sikai donki simâ pa Yesu, aku siŋga nenzi pasawaŋa luandondo lâ donki kumbu. Aku sisuka Yesu kâki isaŋona kulu. 36Soka mine silâ, ande kinzi tamâta nde sikai nenzi pasawaŋa luandondo piti ku siŋga lâ nzâla, ŋana Yesu ma iyoka kulu kâ.

37Iyoka lee ipâŋga lâ nia ŋinde nzâla ipole Oliv Tuu ku indue, ŋineŋga kinzi kalo-tawana tamâta rârâni sindeka ku sisuŋa kawanzi ŋalae, aku sipanea Maro Kindeni ŋana mâsi kaika ŋalaŋala rârâni kinzi muŋga simora Yesu iveta. 38Sisarâwa mine tu, “Maro Kindeni itu nzâmbe pa koipu ŋalae ŋine ikai Maro Ŋalae ndamwa kala imâ! Tapanea Maro Kindeni, i âta Tamwata, ŋana tu iveta kinda tamâta tamo ilonda kalonda taitu kuku i!” 39Aŋga kinzi tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde simo lâ ŋgu ŋalae ŋinde ŋgininzi, aku sipai Yesu tu, “Pananâŋa, kumbitanzi noko ne tamâta ŋana ŋgua kala siporo ŋine tâ!” 40Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku iporo tu, “Naŋa apaimi tu ambo kinzi ma sisae warakanzi kawanzi, ande kinzi mira ŋai ma sikai nianzi ku ma sisarâwa sipanea Maro Kindeni!”

Yesu ita ŋananzi tamâta simo Jerusalem lawea

Matai 23:37-39, Luka 13:34-35

41Yesu ilâ lee ipâŋga Jerusalem lawea tini laiti, aku mata ilâ imora lawea ŋalae ŋinde. Aku ita ŋananzi tamâta simo ŋinde. 42Aku iporo tu, “Opopo, miki tamâta kamo Jerusalem lawea, naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋana vetâŋa ŋine kala ikura tu iveta miki kamo sondo. Andeta vetâŋa ŋinde nde ikeno paveâŋa, aku miki kakura tu kamora, ande tia. 43Ayo, kaloŋo ŋga; muli ŋga zo toŋge ma imâ ipâŋga, ŋineŋga nemi kazâŋa tamâta ma simâ sisau tâno ŋalae kâki siveta ŋgumbi ŋalae ŋana siŋge miki kâ. Kinzi ma siŋge miki ndo lâ nemi lawea. 44Ŋineŋga ma sizavaru nemi lawea, aku ma sizavaru miki ndo. Lâ nemi lawea ilo, ande kinzi ma sipile mira toŋge ikeno mira toŋge kulu, ande tia. Aku malia ŋinde nde duvi mine; Maro Kindeni ne zo ŋana imâ ivilami kâ ande imâ ipâŋga lâ, andeta miki kazizâla ŋana.”

Yesu iŋaranzi mbaliŋa warakanzi lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa

Matai 21:12-13, Malaka 11:15-18, Yoane 2:13-16

45Ŋineŋga Yesu iyoka ilâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo, aku iveta ŋana iŋaranzi tamâta uru simo nia ŋinde sipako kelekele ŋana patarawâŋa kâ. 46Aku ipainzi mine tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno mine, ‘Naneŋgu luma ma imo luma ŋana noŋa kâ’. Aŋga miki nde kaveta ŋine ipâŋga itogo kinzi nzanzare tamâta nenzi munâŋa nia mine!”

47Aku ikura zo zo, Yesu imo ipanananzi tamâta lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa. Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ, sitavanzi Isrel ŋgu nenzi katonâŋa, ande simo siroto nzâla ŋana sipu Yesu pâta imâte kâ. 48Andeta sisânda nzâla toŋge kulu tia, ŋana tu kinzi tamâta rârâni nde ilonzi ndo tu siloŋo Yesu ne ŋgua.

Copyright information for XSI